NS: Garsonjera manje od 1.000 €/m2

21.04.2011. 00:00
Autor: Dnevnik

Uprkos ozbiljnom padu cena stanova u Novom Sadu, potražnje skoro da nema. Sudeći po oglasima, ponuda je nekoliko desetina puta veća od zahteva kupaca.

Primera radi, u rubrici „Oglasi„ lista Dnevnik od pre nedelju dana samo su četiri koji se odnose na potražnju, dok se čak 276 odnosi na ponudu, plus ponude agencija za promet nekretnina.

Ista situacija je i u agencijama. Potražnja je veoma skromna, dok je ponuda dobra, uprkos tome što se manje gradi. Pomalo iznenađuje što se mnogo garsonjera i jednosobnih stanova nudi po veoma povoljnim cenama.

Stanovi ove vrste su uvek najtraženiji i prvi se prodaju, nekad još u nacrtima zgrade koja će se zidati, „držali” su istu višu cenu i u novim i starim zgradama zbog velike potražnje, međutim, danas se i oni teško prodaju.

Da bi privukli kupce, prodavci daju opširne oglase i navode na koju je stranu sveta stan okrenut, ističe se ako gleda na dvorište, naglašava da je cena realna... Kvadrat malih stanova pao je ispod 1.000 evra, što još nije zabeleženo, a kako napominju neki prodavci, ni ta cena nije fiksna. Iako manje garsonjere još „drže” cenu od oko 1.000 evra za kvadrat, jednosobni stančići od tridesetak kvadrata su ispod hiljadarke.

Tako se useljiva i uknjižena novija garsonjera od 27 kvadrata na Novom naselju prodaje za 27.500 evra, a za iste pare može se kupiti i stan od 29 kvadrata s centralnim i terasom na Limanu.

Jednosoban stan s centralnim grejanjem od 32 kvadrata kod Socijalnog košta 27.000 evra, a cena je povoljnija zato što je u prizemlju. Stan od 34 kvadrata na Bulevaru vojvode Stepe s odvojenom kuhinjom i trpezarijom nudi se za 34.000 evra, a od 33 kvadrata, uknjižen i s centralnim, na drugom spratu (što je zahvalna spratnost), za 31.000 evra.

Iako je izgradnja novih stanova u padu i investitori kažu da grade na granici rentabiliteta, neki ocenjuju da bi cene mogle ići još dole, srazmerno slabljenju kupovne moći građana, pooštravanju kriterijuma u bankama za odobravanje stambenih kredita, što rezultira padom kreditne sposobnosti potencijalnih kupaca.

Poznavaoci prilika na tržištu nekretnina ocenjuju da se cene više nikada neće vratiti na staro od pre tri godine, iako neki gaje nadu da će skočiti ulaskom u EU.

Tržište još propada

Ulaganja u nekretnine i poslovne prostorije nastaviće da se smanjuju u 2011. godini, uprkos povratku poverenja u poslovanje, koji je započeto još lane.

Istraživanje poslednjeg izdanja „Regus„ indeksa poverenja u poslovanje pokazuje da firme investiraju samo tamo gde je jasan povraćaj, kao što su odeljenja prodaje i marketinga, dok će potrošnja za nekretnine nastaviti da pada u 2011. godini.

Ovo je velika promena u odnosu na samo nekoliko godina ranije, kada je kombinacija ekonomskog rasta i povećanja zaposlenja stvorila procvat u potrošnji usmerenoj na tradicionalne komercijalne nekretnine.

Međutim, pošto su ostala izložena tokom recesije, preduzeća sada više vole da smanje rizik i biraju fleksibilnija i skalarnija rešenja, istaknuto je u saopštenju.

Kao i u mnogim drugim delovima regije Balkana, ovaj trend prisutan je i u Srbiji, u kojoj se ekonomija postepeno oporavlja. O tome svedoči i povećanje industrijske proizvodnje i rast bruto domaćeg proizvoda, potpomognut rastom izvoza.

Ove prilike će pozitivno uticati na tražnju fleksibilnog i efikasnog korišćenja kancelarijskog prostora, smanjenje troškova rada i sve veće korišćenje usluga s dodatom vrednošću.