Veći luksuz, veći porez na imovinu

28.04.2011. 00:00
Autor: Blic

Rešenja za plaćanje poreza na imovinu za 2011. godinu na adrese beogradskih domaćinstava stižu početkom maja.

Poreska stopa po kojoj se on obračunava nije promenjena u odnosu na prošlu godinu i iznosi 0,4 odsto.

Međutim, Zakonom o poreskom sistemu promenjene su olakšice koje se dobijaju po osnovu amortizacije (starost zgrade) i ukinute su olakšice za broj članova domaćinstva, tako da su ove dve stvari praktično ono što utiče na povećanje poreza.

"U konačnom iznosu visina poreza na imovinu u odnosu na prošlu godinu može biti veća za najviše 60 odsto. Na to je uticala amortizacija koja je do prošle godine iznosila maksimalno 70 odsto, a od 1. januara ove godine ona može da bude najviše 40 odsto. Kada su u pitanju popusti na broj članova domaćinstva, najviše je moguće da on bude 20.000 dinara. To su praktično dva faktora koja utiču na povećanje poreza na imovinu", kaže sekretar za finansije Renata Milić-Radujko.

Na praktičnom primeru za stan za koji je prošle godine trebalo platiti porez u iznosu od 3.500 dinara ove godine će, sa maksimalnim mogućim uvećanjem od 60 odsto, taj iznos biti 5.600 dinara. Međutim, s obzirom na to da se porez na imovinu plaća na četiri rate, u ovom slučaju će za svako tromesečje biti potrebno izdvojiti 1.400 dinara.

"Izmenjen je i koeficijent lokacije za ekstra zonu sa dva na 1,4, i tako praktično otklonjeno duplo oporezivanje domaćinstava koja se u njoj nalaze. Međutim, za objekte u ekstrazoni primenjivaće se progresivna stopa od 0,8 do dva odsto, što praktično znači da će vlasnici najluksuznijih objekata plaćati najviše", objašnjava Radujko, istakavši da je koeficijent lokacije za ovu zonu ranije išao do tri.

Ova izmena tiče se manje od deset odsto beogradskih domaćinstava. Posle januarske promene Odluke o zoniranju grada, u ovu zonu potpadaju oni koji žive u Knez Mihailovoj i okolnim ulicama, delu Ulice kralja Milana do „Beograđanke“, kao i delu između Kalemegdana i Trga Nikole Pašića.

Kada je u pitanju cena kvadrata, zadržana je stara procena, po kojoj oni koštaju niže nego što je praktično njihova tržišna vrednost. Tako je Poreska uprava procenila da, primera radi, kvadrat na Novom Beogradu košta 1.200, a na Savskom vencu 1.400 evra...

U ovoj godini ukupno 556.584 poreska obveznika u glavnom gradu dobiće rešenja o porezu na imovinu. Njihovo zaduženje po ovom osnovu ukupno iznosi 3,8 milijardi dinara. Najveći broj njih, oko 56 odsto, platiće porez čiji iznos za celu godinu ne prelazi 5.000 dinara. Oko 30 odsto Beograđana imaće obavezu da za ovaj namet izdvoji od 5.000 do 10.000 dinara, dok će preostali (oko 13 odsto građana) platiti porez na imovinu veći od 10.000 dinara. To praktično znači da oko 86 odsto poreskih obveznika plaća najniži porez.