Isti stanovi prodavani po pet puta

31.10.2011. 19:14
Autor: Novosti

Više od 30.000 ljudi poslednjih godina žrtve nesavesnih investitora. Iste nekretnine na tržištu prodavane tri do pet puta. Mnogi kupci i ne prijavljuju prevaru.

Prema podacima raznih udruženja prevarenih građana, širom zemlje ima između 20.000 i 30.000 građana koje su investitori prevarili na neki način.

Vrednost svih prevara još pre godinu dana premašila je 100 miliona evra. Od ovog broja, a prema podacima Privredne komore Srbije, samo u Beogradu ima oko 1.000 onih koji su kupili stan koji je već prodat drugome.

U ostatku zemlje je prevareno još toliko ljudi, kaže Goran Rodić, iz Udruženja za građevinarstvo PKS. Dešavalo se da ista nekretnina bude prodata i po tri do pet puta.

"Prevara je bilo i biće ih. Ipak, u odnosu na pre, stanje se popravilo. Sada je gotovo nemoguća višestruka prodaja iste nekretnine", kaže Kaća Lazarević, suvlasnica agencije Alka.

Lazarević objašnjava da se sve kupoprodaje evidentiraju i postoji jedinstvena baza podataka. "Kada se u sud donese ugovor na overu, službenik ukucava podatke o prodavcu, kupcu, nekretnini, uz obavezan katastarski broj parcele. Potom ide na pretragu podataka. Ako je nekretnina već prodata, kompjuter to brzo pokaže", navodi ona.

Broj prevara manji je, između ostalog, i zato što je tržište nekretnina gotovo zamrlo. Trenutno se prevare svode na nepoštovanje rokova i loš kvalitet izvedenih radova. Ali, dešava se da prodavac ima falsifikovanu ličnu kartu ili papire o nekretnini.

Neuseljivi stanovi prodaju se kao useljivi, a prodaju se i nekretnine koje nikada neće proći tehnički prijem, ni dobiti upotrebnu dozvolu. Važno je i da kupci na sam dan isplate provere u katastru da u međuvremenu prodavac nije upisao hipoteku.

U Privrednoj komori tvrde da je država sa delom mahinacija ipak uspela da se izbori. "Kupovina kvadrata u pretprodaji je uvek bila rizična", kaže Goran Rodić.

On navodi da "kupce zaslepi povoljnija cena, a onda se dešava da ostanu i bez kvadrata i bez novca. Zato je važno da država insistira na tome da investitor u banci položi garancije. U slučaju da prevari kupce po pitanju kvaliteta izvedenih radova ili ne završi objekat, onda bi zahvaljujući depozitu građani bili obeštećeni".

Ipak, s obzirom na to da je građevinska industrija pred kolapsom, u ovom trenutku nije realno očekivati da bi bilo ko pristao da položi depozit i da tako zarobi deo kapitala.